Divlja ili uzgojena riba: Kako prepoznati razliku

Zašto je bitno razlikovanje divlje i uzgojene ribe?

Razlikovanje divlje i uzgojene ribe već je dugo tema interesa potrošača i ljubitelja morskih plodova koji žele znati što se nalazi na njihovom tanjuru. Iako iskusni ribari i stručnjaci mogu procijeniti podrijetlo ribe, za većinu građana to i dalje predstavlja izazov.

Od ove godine, prema uredbi Europske unije, uvedeno je obavezno korištenje digitalnih sustava za potpunu elektroničku sljedivost morskih proizvoda, čime je dodatno porasla potreba za pouzdanom provjerom stvarnog podrijetla ribe.

Razlikovanje divlje i uzgojene ribe pritom nije važno samo zbog zaštite potrošača, nego i zbog ozbiljnih ekoloških i gospodarskih posljedica koje mogu nastati uslijed bijegova iz uzgajališta i pogrešnih procjena ribljih stokova.

Kao odgovor na te izazove, analiza oblika tijela ribe uz pomoć umjetne inteligencije pokazala se kao brz, neinvazivan i učinkovit alat za razlikovanje divljih i uzgojenih jedinki. Istraživanja pokazuju da računalo može mjeriti riblju morfologiju preciznije i dosljednije od ljudskog oka, što otvara novo poglavlje u nadzoru akvakulture.

Laboratorij za akvakulturu

Laboratorij za akvakulturu u sklopu projekta EpoMariNet, koji financira Hrvatska zaklada za znanost, već godinama razvija objektivan i automatiziran način analize oblika tijela ribe kako bi se jasno utvrdilo potječe li riba iz uzgoja ili iz prirode. Takav pristup ključan je za otkrivanje bijegova iz uzgajališta, zaštitu divljih populacija te sprječavanje prijevara u označavanju i prodaji ribe.

Kako bi umjetnu inteligenciju što preciznije istrenirali za primjenu u geometrijskoj morfometriji, znanstvenici su prikupili i ručno označili više od dvije tisuće fotografija orade. Model je potom osposobljen za samostalno prepoznavanje ključnih anatomskih točaka, uz strogu provjeru razlikuje li stvarne biološke razlike od pogrešaka nastalih snimanjem ili ljudskom subjektivnošću.

Morfotip orade

Poseban izazov predstavlja takozvani kavezno asocirani morfotip orade, čiji je oblik tijela suptilno promijenjen uvjetima uzgoja te vrlo sličan divljim jedinkama, što dodatno otežava razlikovanje podrijetla. Unatoč tome, razvijeni model pokazao se dovoljno preciznim i u takvim slučajevima. Više pročitajte ovdje.

Rezultat ovog rada je znanstvena studija objavljena u uglednom međunarodnom časopisu Ecological Informatics, u kojoj su hrvatski znanstvenici, u suradnji s Fakultetom elektrotehnike i računarstva u Zagrebu te Sveučilištem u Ljubljani, razvili pouzdan i transparentan sustav automatiziranog prepoznavanja podrijetla komarče, uz značajno smanjenje ljudskih pogrešaka i mogućnost široke primjene u nadzoru akvakulture.